Uvod: pedagogija, didaktika i metodika

Prethodno smo naveli da je pedagogija društvena znanost koja proučava, istražuje i unapređuje odgoj i obrazovanje te proučava različite utjecaje na individualni i socijalni razvoj, kao i druge čimbenike, procese i sadržaje oblikovanja ljudske osobnosti i identiteta. Naziv joj potječe iz antičke Grčke (grč. paidagōgós: odgoj). Polazeći od temeljnog cilja odgoja, pedagogija proučava i utvrđuje pedagoške zadatke, zakonitosti i sadržaje te istražuje načine njihove primjene u praksi. U svom razvoju ona prati tijek društvenih promjena i oslanja se na znanstvena dostignuća drugih disciplina, kao i na prirodne čovjekove potrebe za socijalizacijom, inkulturacijom, obrazovanjem i osposobljavanjem za život. Ona se kao samostalna znanost o odgoju oblikovala u 19. stoljeću, a svoju neovisnost temelji na znanstveno utemeljenoj teoriji, metodološkoj potvrđenosti u iskustvu te na području odgoja kao specifičnoj i praktičnoj ljudskoj djelatnosti.

Visokoškolska pedagogija je disciplina koja proučava odgoj i obrazovanje u visokoškolskim ustanovama. Kao zasebno područje oblikovala se u drugoj polovini 20. stoljeća izdvojivši se iz školske pedagogije zbog specifičnih potreba visokoškolskog okruženja. U novije vrijeme usmjerena je na pitanja usklađivanja sustava visokog obrazovanja na europskoj razini Bolonjskim procesom i reformama. Posebno se ističe pomak od nastave usmjerene na nastavnika prema nastavi usmjerenoj na studenta. U njezinu okviru razvila se i visokoškolska didaktika koja proučava nastavu i učenje na visokim školama.

U svom radu Petričević et al. (2017) posebno su usmjereni na visokoškolsku pedagogiju i navode da je to „znanstveno-pedagogijska disciplina koja proučava zakonitosti odgojno-obrazovnog rada u specifičnim uvjetima visokog školstva (Vukasović, 1990, prema Petričević et al., 2017) odnosno zakonitosti visokoškolskih obrazovno-odgojnih procesa i subjekata u njima: visokoškolskih nastavnika i redovitih studenata.”

Nadalje, ističe da visokoškolska pedagogija proučava sve aspekte visokog obrazovanja i odgoja uključujući pitanja redovitih studenata i studenata s invaliditetom, kao i izazove provjere i priznavanja znanja i vještina odraslih koji, na temelju nepotpunoga formalnog obrazovanja i samoučenja, žele steći odgovarajuće visokoškolske kvalifikacije. Jednako kao i pitanja početnog obrazovanja, visokoškolska pedagogija proučava teme usavršavanja i napredovanje visokoškolskih nastavnika.