Osnovni didaktički pojmovi

Nastavni plan je didaktički dokument koji opisuje opseg, dubinu i redoslijed nastavnih sadržaja. U njemu se u obliku tablice propisuju odgojno-obrazovna područja, redoslijed obučavanja tih područja i tjedni broj sati za pojedino područje. On je sredstvo u funkciji ostvarivanja postavljenih vanjskih ciljeva obrazovanja za određenu obrazovnu razinu ili put kojim se trebaju kretati nastavnici i osobe koje se obrazuju da bi dospjeli do vanjskih ciljeva obrazovanja. Nastavni plan se u visokoškolskom okruženju naziva izvedbenim planom i za razliku od studijskog programa njim se planira izvođenje nastave u određenoj godini.

Izvedbeni plan, odnosno izvedbeni nastavni plan s izvedbenim nastavnim programima jest dokument prema kojemu visoko učilište organizira izvođenje nastave za određenu akademsku godinu. Izvedbeni plan izrađen je na visokom učilištu. Izvedbenim planom studija utvrđuje se popis obveznih i izbornih kolegija s imenima nastavnika i suradnika koji će ih izvoditi prema studijskom programu, a također se određuju vrste nastave poput predavanja, seminara, vježbi, konzultacija, terenskog rada ili provjere znanja. U planu se navodi i jezik izvođenja nastave te mjesta na kojima će se ona održavati. Precizira se način izvođenja nastave, bilo uz fizičku prisutnost, na daljinu ili u hibridnom obliku, kao i početak, završetak i satnica nastavnih aktivnosti. Nadalje, plan uključuje način polaganja ispita i ispunjavanja studijskih obveza, ispitne rokove i mjerila ispitivanja, popis ispitne literature te ostale važne informacije nužne za uredno i kvalitetno izvođenje nastave. Na temelju izvedbenoga nastavnog plana za određeni studijski program predmetni nastavnik izrađuje svoj izvedbeni program. 

Primjeri izvedbenih planova s različitih sveučilišta, jedan detaljni za pojedinačni kolegij, a drugi s općim, kraćim informacijama za sve prijediplomske i diplomske studije jednog VU-a:

• Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja, izvedbeni plan kolegija Uvod u pedagogiju
• Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, izvedbeni plan redovitih sveučilišnih prijediplomskih i diplomskih studija za ak. god. 2025./2026.

Nastavni program

Nastavni program je dokument kojim se propisuju opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom predmetu. Ovaj je dokument znatno širi od nastavnog plana jer prikazuje opseg, dubinu i redoslijed predstavljanja i poučavanja određenih tema.

Unutarnji ciljevi nastavnog predmeta izvode se iz postavljenih vanjskih ciljeva obrazovanja za određenu kvalifikacijsku razinu, a njegovi sadržaji u skladu s postavljenim unutarnjim ciljevima izvode se iz definiranog standarda zanimanja. Njima se određuje što (koja znanja, vještine i kompetencije) student koji će učiti po njemu treba znati i moći činiti na kraju procesa njegova izvođenja.

Poljak ističe kako predmeti u nastavnom planu za vrijeme školovanja imaju svoj poredak. U primarnom i sekundarnom obrazovanju to je podjela prema razredima. dok je u tercijarnom obrazovanju to podjela prema godinama studiranja.

Raspored predmeta može biti: sukcesivni, simultani i kombinirani.
Sukcesivni raspored znači da se za vrijeme školovanja nastavni predmeti proučavaju postupno jedan za drugim. tj. sukcesivnim slijedom. Prvo se potpuno prouči jedan predmet, a nakon toga prelazi se na drugi. Takav raspored ima prednosti i mane. Prednosti su u tome što se u određenome vremenskom razdoblju oni koji uče koncentriraju samo na jedan predmet i time se olakšava organizacija nastave. No, nedostatak je u tome što se jedan predmet mora proučiti u njegovom potpunom ekstenzitetu i intenzitetu, pri čemu je to polaznicima prilično zahtjevno. Također, znanstvena područja su međusobno povezana te je za bolje razumijevanje potrebno pojedine pojmove, spoznaje i sl. učiti sa stajališta više nastavnih predmeta (kolegija). Strogo sukcesivni raspored ne omogućuje poučavanje pojedinih fenomena sa stajališta više predmeta. S druge strane, simultani raspored znači istodobno proučavanje više predmeta, pa se tim rasporedom ujedno otklanjaju nedostatci sukcesivnog raspoređivanja, što je njegova prednost. Međutim, ima on i lošije strane, često je vrlo teško u istom intenzitetu koncentrirati se na mnogo predmeta. Stoga, kombinirani raspored koristi prednosti jednoga i drugoga te pokušava nadvladati slabosti i predstavlja najbolju opciju.