Nastavni ciljevi i ishodi učenja

Pristup poučavanju utemeljen na ishodima učenja ističe potrebu da se već u planiranju kurikuluma ili silabusa jasno odrede očekivanja, odnosno što će studenti moći učiniti nakon što ispune obveze kolegija. Dobro formulirani ishodi sami po sebi nisu dovoljni ako s njima nisu usklađene metode poučavanja i načini provjere ostvarenosti jer bez te povezanosti teško dolazi do željenih promjena u znanju, vještinama i stavovima studenata. Kvaliteta procesa ovisi o usklađenosti planiranih ishoda uključujući razine kognitivnih procesa i vrste znanja, s odabranim nastavnim strategijama i postupcima vrednovanja. Taj se odnos naziva kurikulumsko, odnosno konstruktivno poravnanje (engl. constructive alignment), pri čemu dobro definirani ishodi učenja tvore polazište za razvoj učinkovitih strategija poučavanja, učenja i provjere naučenoga (Anderson, 2002, sve prema Priručniku za izradu ishoda učenja Sveučilišta u Zadru, 2018).

Pri pisanju ishoda učenja mogu pomoći sljedeće napomene:

• prvo treba razmisliti što bi student trebao znati/moći učiniti nakon pouke i pritom biti realističan
• ishod treba formulirati kao nastavak rečenice: Nakon učenja student će moći…
• valja pokušati upotrebljavati aktivne, precizne glagole kao što su: nabrojiti, napraviti, odabrati, primijeniti, pokazati, objasniti…, a izbjegavati glagole kao što su: znati, osvijestiti, naučiti, razumjeti, biti svjestan…
• ishod treba prokomentirati s kolegama i sa studentima (je li dovoljno jasan i znaju li studenti što se od njih očekuje).

Oblikovanje ishoda učenja moguće je i korištenjem SMART metode (Drucker 1955). Pritom pazimo da ishod učenja bude:

• specific – specifičan
• measurable – mjerljiv
• attainable – ostvariv/objektivan
• relevant – relevantan
• time-bound – vremenski ograničen. 

SMART metoda služi kao okvir za formuliranje ishoda učenja tako da specifičnost traži jasno definirano ponašanje ili kompetenciju, mjerljivost predviđa pokazatelje ili kriterije uspjeha, a dostižnost provjerava realističnost s obzirom na resurse i razinu studija. Relevantnost povezuje ishod s ciljevima kolegija i potrebama studenata ili struke, dok vremenska odrednica definira rok u kojem se postignuće očekuje. Primjenom SMART-a ishodi postaju transparentni i provjerljivi te se lakše usklađuju aktivnosti učenja i načini vrednovanja.

S obzirom na njihovu sveobuhvatnu ulogu, ishodi učenja ne predstavljaju samo pomoćno didaktičko sredstvo, već čine temeljnu sastavnicu cjelokupnoga kurikulumskog procesa. Njihova funkcija proteže se od početne faze planiranja nastavnog sadržaja, preko izbora prikladnih nastavnih metoda i oblika rada, sve do izrade instrumenata vrednovanja i procjene uspješnosti. Na taj način ishodi učenja omogućuju nastavnicima strukturirano oblikovanje procesa poučavanja, a studentima jasnu orijentaciju i razumijevanje vlastitih obrazovnih putanja.

Značaj aktivnih glagola

Prilikom pisanja ishoda učenja, jako je važno paziti na značaj aktivnih glagola, odnosno treba upotrebljavati precizne glagole, a izbjegavati neprecizne glagole.

Precizni glagoli:

• analizirati
• napraviti
• usporediti
• razlikovati
• opisati
• argumentirati.

Neprecizni glagoli:

• osvijestiti
• cijeniti
• naučiti
• znati
• razumjeti
• zapamtiti.

Primjer pisanja ishoda učenja na razini predmeta:

1. Ishodi učenja na razini predmeta moraju biti izvedeni iz ciljeva definiranih na razini programa.
2. Ishodi učenja uvijek se formuliraju i objavljuju u pisanom obliku.
3. Očekivani ishodi učenja jesu tvrdnje koje pišu nastavnici koje preciziraju što student treba znati, razumjeti i/ili moći demonstrirati po završetku procesa učenja.
4. Polazište za oblikovanje ishoda čine jasno definirane opće i stručne kompetencije.
5. Optimalno je za jedan predmet definirati između četiriju i osam ishoda učenja.
6. Početak rečenice kojom definiramo ishod trebalo bi započinjati frazom:
   Nakon uspješno završenog predmeta student će moći... i u nastavku treba stajati razina postignuća koja se iskazuje aktivnim glagolom prema Bloomovoj taksonomiji.