Uvod u metode instrukcijskog dizajna

Gagnéov model strukturira proces poučavanja kroz devet događaja poučavanja: privlačenje pažnje, informiranje o ciljevima, poticanje prisjećanja prethodnog znanja, prezentiranje novog sadržaja, pružanje smjernica, omogućavanje praktične primjene, davanje povratne informacije, procjenu uspješnosti i poticanje zadržavanja i transfera znanja. Ovaj model temelji se na kognitivnim teorijama učenja i oblikovan je kako bi sustavno vodio studenta kroz proces stjecanja i primjene novih znanja i vještina.

Prednost Gagnéova modela leži u njegovoj jasnoći i logičnoj strukturi koja nastavnicima daje detaljan vodič za planiranje lekcija. Model omogućuje sustavno povezivanje novog znanja s prethodnim iskustvima polaznika, čime se povećava relevantnost i razumijevanje gradiva. Primjenjiv je u različitim obrazovnim kontekstima, uključujući online i hibridne formate, a posebno je koristan kada je potrebno jasno definirati i pratiti postizanje ishoda učenja.

Nedostatak ovog modela jest njegova potencijalna rigidnost, osobito u nastavnim situacijama koje zahtijevaju veću slobodu i kreativnost. Detaljno planiranje svake faze može biti vremenski zahtjevno, a stroga struktura može ograničiti spontane prilagodbe tijekom izvođenja nastave. U kontekstima neformalnog učenja ili projekata koji se temelje na istraživanju, model može djelovati previše vođeno i ograničavajuće.

Dodatni izvori:

• Robert Gagné and the Systematic Design of Instruction
• Gagné’s Nine Events of Instruction.