Dizajn kurikuluma za osiguranje dobrobiti i mentalnog zdravlja

Dobrobit studenata i zaposlenika sveučilišta treba biti jedan od ključnih prioriteta visokoškolskog obrazovanja. Osim strateških smjernica, politika ili preporuka koje bi visokoobrazovne institucije trebale pripremiti, jedna od ključnih aktivnosti jest dizajn i izvedba kurikuluma koji utječu na osiguravanje dobrobiti studenata, ali i na njihov akademski uspjeh i osobni razvoj. U dokumentu Supporting student wellbeing through curriculum design and delivery navodi se da je najbolji i najvažniji način na koji akademsko osoblje može podržati dobrobit svojih studenata upravo kurikulumom.

Dizajn i izvedba kurikuluma koja direktno ili indirektno obuhvaća teme vezane za dobrobit, digitalnu dobrobit i mentalno zdravlje kao i metode učenja i poučavanja kojima se razvijaju vještine rješavanja problema i kritičkog mišljenja, izravno oblikuju studentsko iskustvo i mogu djelovati preventivno osiguravajući studentima dobrobit i mentalno zdravlje te osobni i profesionalni uspjeh.

Dobrobit i mentalno zdravlje studenata najbolje se podupire kurikulumom koji omogućava studentima pripremu, podršku i refleksiju. Kurikulum i njegova provedba moraju biti takvi da se studenti unaprijed informiraju i pripremaju na zahtjevne zadatke, da im se pruža sigurna mreža podrške u rješavanju njihovih obveza te da se potiče refleksija kojom osvještavaju vlastitu snagu i napredak.

Priprema obuhvaća jasno i pravovremeno iskazivanje očekivanja i osiguravanje potrebnih predznanja prije nego što se postave novi izazovi pred studente. Podrška obuhvaća pružanje pomoći i resursa tijekom procesa svladavanja sadržaja. Refleksija označava pomaganje studentima da osvijeste vlastiti napredak i razvoj vještina, što se dogodio nakon što su svladali izazov.

Navedene tri komponente trebaju biti sastavni dio dizajna kurikuluma kao i njegove provedbe jer najbolji način na koji akademska zajednica može podržati studente u osiguravanju dobrobiti nije samo preuzimanje uloge savjetnika, već promišljeno oblikovanje kurikuluma. Na taj se način stvara okruženje u kojem su akademski integritet, osiguranje dobrobiti i mentalnog zdravlja povezani ciljevi.

Integracija dobrobiti i mentalnog zdravlja u kurikulum može se provesti dvama ključnim aspektima: sadržaj i proces. Aspekt sadržaja obuhvaća povezivanje akademskog sadržaja s temama mentalnog zdravlja i dobrobiti upotrebom literature, raspravama i refleksijom. Iako se na prvi pogled dobrobit i mentalno zdravlje povezuju sa studijem medicine ili socijalnog rada, to je zapravo interdisciplinarno pitanje koje povezuje prirodne i društvene znanosti, umjetnost i humanističke znanosti. Pristup integracije u aspektu sadržaja znači uključivanje tema dobrobiti i mentalnog zdravlja u sva područja na određeni način, primjerice proučavanje poremećaja raspoloženja u sklopu modula o biologiji, korištenje matematičkih modela za objašnjavanje učinaka poremećaja prehrane ili razvoj videoigre u kojoj glavni lik ima određene poremećaje ponašanja.

Integracija dobrobiti i mentalnog zdravlja s aspekta procesa obuhvaća načine učenja i poučavanja, davanja povratnih informacija, udio formativnog i sumativnog vrednovanja, vršnjačkog vrednovanja, timskog rada, inovativne metode u učenju i poučavanju, a sve s ciljem razvoja traženih znanja i vještina, osjećaja pripadnosti, uspjeha, samopouzdanja.

Slika 1. Dva aspekta dizajna i transformacije kurikuluma – sadržaj i proces

(Houghton, A. M. & Anderson, J., 2017)