Dizajn kurikuluma za osiguranje dobrobiti i mentalnog zdravlja

U okviru Povelje o mentalnom zdravlju sveučilišta (University Mental Health Charter Framework, 2024.) decidirano se navodi da dobrobit i mentalno zdravlje trebaju biti odgovornost svakog segmenta akademske zajednice.

Okvir se sastoji od četiriju osnovnih domena: 1. Učenje, 2. Podrška, 3. Rad i 4. Život koje čine okosnicu pristupa da dobrobit i mentalno zdravlje postanu sastavni dio svakog aspekta sveučilišnog iskustva. Domena Učenje važna je jer ukazuje na to da način na koji se studenti poučavaju i ocjenjuju izravno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Fokus je na stvaranju inkluzivnog kurikuluma i pružanju podrške tijekom izvršavanja obveza kako bi se smanjio akademski stres i potaknula otpornost tijekom samog proces obrazovanja. Domena Podrška odnosi se na uspostavu i raspoloživost lako dostupnih, sigurnih i učinkovitih usluga za studente, nastavnike i osoblje koji se suočavaju s poteškoćama povezanim s dobrobiti i mentalnim zdravljem. To uključuje ne samo sveučilišna savjetovališta, već i jasne protokole za upravljanje kriznim situacijama te suradnju s vanjskim zdravstvenim institucijama (poput bolnica i domova zdravlja). Domena Rad naglašava važnost mentalnog zdravlja akademskog i administrativnog osoblja. Zdrava radna okolina, u kojoj se cijeni dobrobit zaposlenika i postiže njihovo zadovoljstvo poslom te im se nudi profesionalni razvoj, preduvjet je za stvaranje funkcionalne akademske zajednice. Domena Život obuhvaća fizičko i društveno okruženje od kvalitete studentskog smještaja do osjećaja pripadnosti zajednici. Promiče se stvaranje prostora (fizičkih i digitalnih) koji potiču zdrave navike, fizičku aktivnost i socijalnu integraciju, čime se smanjuje osjećaj izoliranosti kod studenata (Hughes, G. & Spanner, L., 2024).

Slika 3. Četiri osnovne domene okvira Povelje o mentalnom zdravlju sveučilišta (Hughes, G. & Spanner, L., 2024).

Razvoj okvira temelji se na dokazima i istraživanjima, a njegova je glavna svrha transformirati sveučilišta u mjesta koja proaktivno njeguju dobrobit i doprinose očuvanju mentalnog zdravlja svih dionika. Sukladno Povelji važno je fokusirati se na preventivno djelovanje, kulturu i okruženje za osiguranje dobrobiti i mentalnog zdravlja.

U tom kontekstu sveučilište preuzima odgovornost za vođenje studenata tijekom cijelog njihova akademskog puta, počevši od tranzicije koja započinje i prije same prijave na studij te se nastavlja tijekom prve godine i svih ključnih faza napredovanja pa sve do tržišta rada pripremajući ih za poslovnu karijeru, ali i izazove privatnog života. Cilj je osigurati mjere koje potiču i akademsku integraciju, ali i snažnu socijalnu povezanost te osjećaj učinkovitosti kod svakog pojedinca.

Ključnu ulogu u ovom procesu imaju dizajn kurikuluma i pedagoška praksa. Kurikulum se promatra holistički i inkluzivno, koristeći metode koje studentima omogućuju stjecanje znanja primjerenim tempom, primjenom konstruktivnog poravnanja, ravnomjernog opterećenja i fleksibilnih rokova. Primjenom inovativnih metoda učenja i poučavanja poput projektnog načina rada, učenja temeljenog na radu ili obrnute učionice kod studenata se potiče dubinsko učenje i razvoj akademskog samopouzdanja.

Nastavnom osoblju potrebno je dati jasne smjernice o njihovoj ulozi u podršci mentalnom zdravlju, ali, naravno, uz poštovanje profesionalnih granica. Paralelno s akademskim razvojem  sveučilište treba osigurati i službe podrške koje trebaju biti stručne, raspoložive i responzivne s naglaskom na osiguravanju dovoljnih kapaciteta za sve potrebe koje imaju studenti, nastavnici i osoblje sveučilišta. 

Upravljanje rizicima, uključujući prevenciju kriznih situacija i suicida, potrebno je provoditi primjenom jasnih protokola i stalnom edukacijom osoblja, uz maksimalno poštovanje privatnosti i povjerljivosti podataka.

Dobrobit studenata neodvojiva je od dobrobiti nastavnika i osoblja, zbog čega Povelja naglašava važnost stvaranja psihološki sigurnog radnog okruženja. Sveučilište mora osnažiti zaposlenike da prepoznaju znakove narušenog mentalnog zdravlja kod sebe i drugih te im omogućiti pristup edukacijama o dobrobiti, digitalnoj dobrobiti i mentalnom zdravlju.

Istovremeno, fizičko i socijalno okruženje kampusa od studentskih domova do projekata zgrada, zajedničkih prostora za druženje, sadržaja koji to potiču kao i pristupa prirodi, mora biti osmišljeno tako da smanjuje socijalnu izolaciju i potiče osjećaj pripadnosti. Snalaženje u kampusu i mjere koje tome doprinose uvelike mogu pomoći podizanju samopouzdanja, posebice na prvim godinama studija. Na primjer, važno je dizajniranje prostora koji su pristupačni, sigurni i funkcionalno prilagođeni radu koji se u njima obavlja kao i navigacija koja olakšava snalaženje u kampusu i smanjuje stres pri kretanju.

Inkluzivnost i razumijevanje različitih životnih pozadina ključni su za uklanjanje barijera s kojima se suočavaju marginalizirane skupine. Sveučilišta moraju sustavno raditi na sprečavanju socijalne izolacije i usamljenosti, osiguravajući da se svaki student osjeća kao dio zajednice.

Konačni uspjeh ovakva pristupa ovisi o snažnom vodstvu i strateškom planiranju koje dobrobit i mentalno zdravlje postavlja kao temeljnu misiju institucije. Potrebno je vidljivo vodstvo koje pokazuje predanost dobrobiti u svim politikama i procedurama sveučilišta, a ne samo u izoliranim projektima.

Sve politike i procedure trebaju se kreirati u izravnom partnerstvu sa studentima i osobljem uvažavanjem njihova glasa u svim fazama odlučivanja te omogućavanjem njihove participacije koja podiže svijest o važnosti dobrobiti. Ni studenti ni osoblje ne smiju biti samo korisnici usluga, već partneri. Strategije i usluge podrške moraju se razvijati u suradnji sa studentima i osobljem osiguravanjem da su njihovi stvarni glasovi i iskustva uključeni u proces odlučivanja.

Kontinuirano provođenje aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi osiguranja dobrobiti, provedba inovacija i evaluacija poduzetih mjera osiguravaju da sveučilište bude dinamična i prilagodljiva zajednica koja neprestano uči i unapređuje svoje prakse u svrhu očuvanja dobrobiti te mentalnog zdravlja svih svojih dionika.

U Povelji su naglašene tri komponente koje sveučilišta trebaju osigurati kako bi strateški omogućile očuvanje dobrobiti i mentalnog zdravlja svojih studenata i osoblja:

• graditi snažan osjećaj pripadnosti
• osigurati podršku sustava
• stvoriti okruženje koje poštuje individualne razlike.