Dizajn kurikuluma za osiguranje dobrobiti i mentalnog zdravlja

Kako bi se osigurala dobrobit i mentalno zdravlje i dizajnirao ili transformirao kurikulum s tim ciljem i svrhom, važno je da se kurikulum razvija i provodi holistički te oslanja na sljedeća tri stupa (StudentMinds, 2019; StudentMinds, 2024):

Dizajn kurikuluma na način da se kolegiji studija povezuju u smislenu cjelinu na razini cijelog studija kako bi se postigla koherentnost kurikuluma uz vertikalnu i horizontalnu integraciju sadržaja i načina učenja i poučavanja.

Kako bi se postigla koherentnost kurikuluma, potrebno je povezivati sadržaje kolegija, izbjegavati redundantne sadržaje i kreirati zajedničke projektne zadatke povezivanjem predmeta koji zahtijevaju primjenu znanja iz više predmeta istovremeno.

Tematsko povezivanje kolegija unutar istog semestra provedbom zajedničkih projekata, zadataka i studija slučaja studentima olakšava uočavanje uzročno-posljedičnih veza, a osim toga razvija vještine rješavanja problema i kritičkog mišljenja.

Interdisciplinarnost omogućava spajanje različitih perspektiva i pomaže u rješavanju problema, a timski rad povezivanje i jačanje osjećaja pripadnosti na način da se student osjeća dijelom grupe, što smanjuje anksioznost povezanu s osjećajem usamljenosti na velikim studijskim grupama.

Vrednovanje radi učenja uz poticanje dubinskog učenja

Vrednovanje radi učenja uz poticanje dubinskog učenja obuhvaća primjenu strategija poput „3R“ – ukloni, smanji, promisli (engl. Remove, Reduce, Rethink) kako bi se smanjilo opterećenje ocjenjivanjem, a potaknulo dubinsko učenje studenata.

U strategiji 3R „Ukloni“ znači da je potrebno ukloniti višestruka testiranja istog znanja različitim formatima, kao i vrednovanje isključivo činjeničnog znanja.

Strategija „Smanji“ znači uvesti više manjih kontinuiranih provjera ili zadataka koji u konačnici doprinose ocjeni iz predmeta.

Strategija „Promisli“ odnosi se na zadavanje zadataka u kojima se simuliraju pravi poslovni problemi, njihovo rješavanje i analiza studija slučaja.

Kao preporuka za dizajn vrednovanja preporučuje se vrednovanje faza rada (nacrta, pilot-istraživanja, refleksija na povratnu informaciju) uz definiran, pravovremeno i otvoreno predstavljen način praćenja za svaki predmet.

Preporučuje se da povratna informacija u vrednovanju bude usmjerena na budući rad i poboljšanja u nastavku rada u sljedećoj fazi, što će smanjiti osjećaj neuspjeha kod studenata i omogućiti im da poboljšaju rezultate rada.

Također, poticanjem samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja razvija se kritičko mišljenje i objektivnost prema vlastitom radu kao i radu svojih kolega.

Osiguravanje inkluzivnosti i podrške svim studentima

• Osiguravanje inkluzivnosti i podrške svim studenticama i studentima obuhvaća inkluzivno poučavanje koje predviđa i rješava fizičke, kulturne i kognitivne barijere.
• Rješavanje barijera dizajnom kurikuluma i njegovom provedbom znači nuditi fleksibilnost, primjerice osiguravanjem digitalno pristupačnih materijala koji su čitljivi čitačima ekrana ili dostupnošću prezentacija prije samog predavanja.
• Važno je omogućiti i različite načine sudjelovanja u nastavi, od asinkrone i sinkrone online nastave, kombinaciju predavanja uživo, snimki, interaktivnih digitalnih materijala, anketa, interaktivnih knjiga i drugih sadržaja.
• Potrebno je osigurati i prilagodbu nastavnih materijala kao i vrednovanja za studente s neurorazličitostima čime se smanjuju kognitivne barijere.
• Nastavni materijali trebaju sadržavati različite perspektive (rodne, kulturne, socioekonomske), što pomaže studentima da se identificiraju s gradivom i osjećaju pripadnost zajednici.