Razvojni poremećaji i poremećaji mentalnog zdravlja

Oštećenje vida jest svako stanje vida koje otežava izvršavanje svakodnevnih aktivnosti usko vezanih za vidnu percepciju. Vidna percepcija je sposobnost tumačenja onoga što se nalazi u našoj okolini na temelju vidnih informacija.

Definirana je oštrinom i širinom vidnog polja. Oštrina vida je sposobnost oka da razabire fine detalje i da jasno vidi dvije odvojene točke. Vidno polje je područje koje vidimo dok gledamo ravno naprijed bez pokretanja glave i očiju. Oštećenja vida, s obzirom na intenzitet, dijele se na slabovidnost i sljepoću.

1. slabovidnost (ili ambliopija) obuhvaća oštrinu vida u iznosu od 10 do 40 posto normalne oštrine vida na boljem oku primjenom korekcijskog stakla – naočale, leće. Također, u slabovidnost pripada i oštrina vida veća od 40 % ako je oboljenje progredirajuće i ona koja je manja od 10 % ako se osoba uspješno služi tim vidom.
   
   
2. sljepoća označava oštrinu vida u iznosu manjem od 5 % normalne oštrine vida na boljem oku primjenom korekcijskog stakla – naočale, leće. U sljepoću također pripadaju i okolnosti u kojima je centralni vid manji od 25 % normalne oštrine vida uz suženje vidnog polja na manje od 20 stupnjeva.

Oštećenje vida ne mora nužno rezultirati i odstupanjem u emocionalnom i socijalnom razvoju, međutim, zapreke realno postoje. Ograničenje u vizualnom promatranju i praćenju ima za posljedicu ograničenje vizualnog učenja. Manjak vizualnih informacija dovodi do kašnjenja u kognitivnom razvoju. Slabovidni čitaju crni tisak koji se uvećava prema potrebama pojedinca. Slijepi čitaju brajicu, a uspješnost ovisi o stupnju intelektualnog razvoja, osjetljivosti jagodice prsta, motoričkoj spretnosti, metodama poučavanja, uvježbanosti i sl. Područje motoričkog razvoja zahvaćeno je ne toliko zbog oštećenja vida, nego više zbog nemogućnosti vježbanja i vizualne imitacije pokreta i radnji osoba iz okoline. Također je otežana komunikacija s okolinom i socijalizacija (URIHO, Oštećenja vida).