Uporaba i proizvodnja otvorenih obrazovnih materijala

Otvoreno obrazovanje može se definirati kao krovni pojam za politike i prakse ustanova i različite inicijative kojima se žele proširiti mogućnosti pristupa kvalitetnim obrazovnim programima i obrazovnim sadržajima i izvan okvira formalnoga obrazovanja. 

Otvoreno obrazovanje predstavlja transformacijski pristup učenju i poučavanju čija je temeljna svrha uklanjanje prepreka pristupu obrazovanju i znanju. Omogućuje svakoj osobi da uči bilo gdje, u bilo koje doba, s pomoću bilo kojeg uređaja i uz bilo čiju potporu.

Ovaj se pristup definira kao krovni (skupni) pojam za politike i prakse obrazovnih ustanova i različitih inicijativa koje teže proširenju mogućnosti pristupa kvalitetnim obrazovnim programima i sadržajima, daleko izvan okvira formalnog obrazovanja. Glavni je cilj učiniti učenje dostupnim, obilnim i prilagodljivim za sve, čime se proširuje pristup i sudjelovanje cjelokupne populacije.

Ovakav način obrazovanja nudi:

• više načina poučavanja i učenja usmjerenih na polaznika
• učinkovitu izgradnju i razmjenu znanja
• osiguravanje raznih pristupnih putova formalnom i neformalnom obrazovanju i njihovo sustavno povezivanje.

Ostvarivanje ciljeva otvorenog obrazovanja temelji se na dva ključna preduvjeta: otvorenim obrazovnim sadržajima (Open Educational Resources - OER) i otvorenim tehnologijama (platforme i alati).

Otvoreno obrazovanje nadilazi samo dostupnost sadržaja i uključuje četiri ključne dimenzije koje omogućuju osobi da u bilo kojem trenutku svog života iskoristi obrazovnu mogućnost, što uključuje:

• pristup sadržaju: besplatno i fleksibilno korištenje materijalima
• infrastrukturna podrška: dostupnost alata i okruženja za učenje
• vrednovanje: fleksibilni mehanizmi za procjenu znanja
• certificiranje: priznavanje ishoda učenja, uključujući i neformalno stečeno znanje.

Za sustavnu implementaciju otvorenog obrazovanja na nacionalnoj i institucijskoj razini potrebno je poduzeti sljedeće strateške korake:

1. jasno definirati i sustavno provoditi politike i strategije o otvorenom obrazovanju
2. razvijati kulturu otvorenosti, ne samo u obrazovanju, nego i u širem društvenom kontekstu
3. sustavno planirati i osigurati resurse za nastanak kvalitetnih otvorenih obrazovnih sadržaja
4. omogućiti nastavnicima stjecanje digitalnih kompetencija visoke razine i osigurati im kvalitetnu i dostupnu podršku u primjeni IKT-a
5. vrednovati rad nastavnika u nastavi, kvalitetu i otvorenost u nastavi i poticati upotrebu OER-a za unapređenje postojećih i nastanak novih programa
6. urediti pitanja prava intelektualnog vlasništva unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja i uspostaviti mehanizme za poštovanje i učinkovito provođenje pravila
7. nastaviti razvoj i povećati dostupnost informacijsko-komunikacijske infrastrukture na svim razinama.

Otvoreno obrazovanje, prema „Opening up Education: A Support Framework for Higher Education Institutions“, obuhvaća deset međusobno povezanih dimenzija koje predstavljaju holistički okvir za modernizaciju visokog obrazovanja. Ove se dimenzije mogu podijeliti na dva dijela: unutarnje, koje su usmjerene na jezgru učenja i znanja, i vanjske, koje su usmjerene na institucijsku podršku i vođenje.

Jezgra otvorenog obrazovanja obuhvaća šest dimenzija:

• sadržaj koji se odnosi na stvaranje i distribuciju otvorenih obrazovnih resursa (OER) i drugih materijala za učenje
• pristup koji osigurava da su obrazovni resursi, programi i tehnologije dostupni svima, uklanjajući prepreke
• istraživanje koje se fokusira na prakse otvorene znanosti, uključujući otvoreni pristup (Open Access) publikacijama i podatcima
• pedagogija koja podrazumijeva usvajanje otvorenih i fleksibilnih metoda poučavanja i učenja
• priznavanje koje obuhvaća formalno priznavanje ishoda neformalnog i informalnog učenja stečenog u otvorenim okruženjima
• suradnja koja potiče umrežavanje i zajedničko stvaranje znanja među studentima, nastavnicima i ustanovama.

Ove su dimenzije podržane u četiri strateške i institucijske dimenzije:

• strategiju koja uključuje usvajanje službenih politika i dugoročnih planova ustanove za implementaciju otvorenih praksi
• tehnologiju koja se odnosi na razvoj i održavanje otvorene informacijsko-komunikacijske infrastrukture i alata
• kvalitetu koja obuhvaća mehanizme za osiguravanje i unaprjeđenje kvalitete svih otvorenih programa i resursa
• vodstvo koje predstavlja aktivno upravljanje i podršku uprave fakulteta ili sveučilišta za promicanje kulture otvorenosti među svim dionicima.

Samo sinergija svih deset dimenzija osigurava cjelovito i održivo implementiranje otvorenog obrazovanja u visokoškolskoj ustanovi.

Otvoreni obrazovni sadržaji (OOS) materijali su za učenje, poučavanje i istraživanje, kao i svi drugi obrazovni materijali koji su javno dostupni uz otvorenu licenciju koja omogućava besplatan pristup tim materijalima, njihovu upotrebu, adaptaciju i redistribuciju.  

Kao primjere otvorenih obrazovnih sadržaja u visokoškolskim ustanovama možemo navesti cijele tečajeve i kolegije, e-tečajeve, cjeline, lekcije, udžbenike, zbirke, članke, prezentacije, slike, video i audiozapise, animacije, testove i zadatke, različite materijale za učenje, nastavne materijale, snimke predavanja, digitalne materijale za učenje i poučavanje, online tutorijale, e-kolegije i dr.

Često se u kontekstu otvorenog obrazovanja spominju i masovni otvoreni online tečajevi, poznatiji kao MOOC-ovi. Iako su oba koncepta povezana s otvorenošću i reformom obrazovanja, važno je razumjeti njihovu razliku. Većina MOOC-ova nudi besplatno pohađanje tečaja, ali često ne dopuštaju preuzimanje, upotrebu ili doradu nastavnih materijala. Za razliku od toga, pravi otvoreni obrazovni sadržaji uvijek su popraćeni otvorenom licencijom koja to izričito dopušta. Dakle, iako su MOOC-ovi vrijedan resurs, ne mogu se svi smatrati otvorenim obrazovnim sadržajima u punom smislu te riječi. 

Otvoreni obrazovni sadržaji nose ogroman potencijal za unapređenje obrazovanja na više razina. Oni potiču inovativnost jer nastavnici i studenti mogu graditi na postojećim materijalima i stvarati nove, relevantnije resurse. Nadalje, otvoreni obrazovni sadržaji potiču suradnju i zajedničko stvaranje obrazovnih sadržaja, čime se obogaćuje proces učenja i poučavanja. S ekonomskog stajališta, otvoreni obrazovni sadržaji mogu povećati učinak investiranja u obrazovanje i smanjiti troškove kako za obrazovne ustanove, tako i za same studente. 

Stavljanje obrazovnih sadržaja u javni pristup pridonosi unaprjeđenju kvalitete tih sadržaja, a samim time i ugledu, prepoznatljivosti i konkurentnosti pojedinaca i ustanova koji stoje iza takvih sadržaja. Osim toga dostupni otvoreni obrazovni sadržaji omogućuju unaprjeđenje vlastitih obrazovnih programa i procesa tako što se ti sadržaji mogu dopunjavati i unaprijediti. Na osnovu tih mogućnosti mogu se doraditi ili izraditi novi obrazovni programi, sustavi ili metode preuzimajući vrijedna iskustva i rezultate drugih.  

Slika 1

Otvoreno obrazovanje stavlja naglasak na dostupnost i uključivost, a analitika učenja može pokazati koliko su ti ciljevi doista postignuti. Analitički uvidi pomažu procijeniti upotrebljava li se otvoreni obrazovni sadržaj, tko to čini i kakav utjecaj ima na ishode učenja. O analitici učenja možete naučiti u tečaju pod nazivom Analitike učenja unutar programa Upravljanje digitalizacijom obrazovne ustanove.