Inkluzija u online nastavnom okruženju

Kada govorimo o pristupačnosti u digitalnom svijetu, prvenstveno se misli na pristupačnost mrežno dostupnih sadržaja i aplikacija, izvornih aplikacija za mobilne uređaje i stolna računala, elektroničkih knjiga i sadržaja u sustavima za upravljanje učenjem i drugih digitalnih sadržaja.

Prema CARNET-ovim podatcima iznesenim u Smjernicama za osiguravanje digitalne pristupačnosti iz 2025. godine, studije pokazuju kako između 10 % i 20 % populacije ima neki oblik invaliditeta koji se odnosi na oštećenje vida, sluha, motoričke ili kognitivne smetnje. Svaka od tih kategorija zahtijeva određene prilagodbe pri izradi i dizajnu digitalnog sadržaja, a u većini slučajeva takve prilagodbe pogoduju svim korisnicima, a ne samo osobama s invaliditetom.

Europska komisija je još 2005. godine definirala da se pristupačnost sadržaja odnosi na uklanjanje barijera koje sprječavaju pristupanje i korištenje
digitalnih sadržaja tim osobama, odnosno stupanj do kojeg osobe s poteškoćama mogu koristiti digitalne sadržaje, mrežne stranice i aplikacije.

Kada govorimo o faktorima koji utječu na digitalnu pristupačnost tu se obično misli na:

• smisao i oblik digitalnog sadržaja, neposredne informacije (tekst, slika, zvuk)
• izvorne aplikacije, mrežni preglednici i programi za reprodukciju audiozapisa/videozapisa, i ostali programi i alati koje koriste korisnici digitalnih sadržaja
• pomoćna/asistivna tehnologija (čitači zaslona, posebno oblikovane tipkovnice, programi za skeniranje i dr.)
• znanje i iskustvo korisnika u korištenju digitalnih sadržaja
• osobe koje razvijaju i oblikuju mrežni i izvanmrežni digitalni sadržaj i izvorne aplikacije
• programi i alati za izradu multimedijalnih prezentacija, mrežnih stranica i izvornih aplikacija
• programi i alati za evaluaciju pristupačnosti izvornih aplikacija, mrežnih stranica (HTML i CSS validatori i dr.).

Smjernice za pristupačnost web sadržaja (WCAG 2.1) iz 2018. godine pružaju konkretan okvir za izradu digitalnih obrazovnih materijala koji su razumljivi i upotrebljivi svima, bez obzira na fizičke ili kognitivne sposobnosti. Osnovni koraci uključuju dodavanje alternativnog teksta za slike i grafove, logičnu organizaciju sadržaja pomoću strukturalnih oznaka (naslovi, odlomci, liste), osiguravanje dovoljnog kontrasta između teksta i pozadine i upotrebu čitljivih fontova te jasnih vizualnih elemenata. Iako postoje smjernice WCAG 2.2. iz 2023., no one se još ne preporučuju za potpunu primjenu.

Jednako je važno izbjegavati sadržaje koji ograničavaju pristupačnost, poput skeniranih PDF-ova bez mogućnosti pretraživanja i označavanja, automatski pokrenutih videozapisa bez kontrole korisnika ili kompleksnih interaktivnih elemenata koji nisu dostupni putem tipkovnice. Prilagodbe temeljene na WCAG smjernicama ne koriste isključivo osobama s invaliditetom, one poboljšavaju iskustvo učenja za sve studente, uključujući one koji koriste mobitele, uče u nepovoljnim uvjetima (slabo osvijetljeni prostori, buka) ili imaju privremene poteškoće (ozljede, umor, stres).

Dodatne preporuke prilikom osiguravanja digitalne pristupačnosti:

• kad se u digitalnom sadržaju koriste tablični prikazi koji sadrže veću količinu podataka, pridruženo im je sažeto objašnjenje na hrvatskom jeziku
• svi elementi koji nisu stalno prikazani otvaraju se i zatvaraju dodirom (klikom) miša (ne prelaskom pokazivača preko gumba)
• navigacijski izbornici imaju vidljivu samo prvu razinu navigacije, dok su podrazine izbornika inicijalno skrivene ili smanjene
• padajući izbornici i/ili podizbornici nemaju veliki broj podrazina navigacije niti veliki broj poveznica u jednoj razini
• izbjegava se korištenje prenesi i postavi (en. drag and drop) elemenata
• slike i složene slike (npr. grafovi i dijagrami) imaju kratak zvučni naziv na hrvatskom jeziku, uz prikladan tekstualni naziv (tzv. alt atribut) i opis na hrvatskom jeziku
• zvučni i videozapisi imaju titl i/ili transkript teksta na hrvatskom jeziku
• zvučni i videozapisi imaju kratak zvučni naziv na hrvatskom jeziku, uz prikladan tekstualni naziv i opis na hrvatskom jeziku
• gumbi na zvučnim i video zapisima imaju kratak zvučni naziv na hrvatskom jeziku, uz tekstualni naziv na hrvatskom jeziku
• zvučni i videozapisi i glazba koji se koristi u zvučnim i videozapisima moraju biti ugodni, nenametljivi i prikladni za sadržaje u sklopu kojih se koriste
• dinamički sadržaj, izuzev zvuka i videozapisa, može se zaustaviti, odnosno proizvoljno pokrenuti
• ako se na mrežnoj stranici koristi vizualna provjera i potvrđivanje (en. captcha), koristi se i alternativna auditivna provjera
• na mrežnim stranicama koje imaju puno teksta umetnute su slike povezane sa sadržajem kako bi se olakšalo razumijevanje teksta osobama koje izvorno koriste hrvatski znakovni jezik
• izbjegava se potreba istovremenog korištenja dviju ili više tipki tipkovnice za određenu naredbu
• tekstualni dio je podijeljen u manje blokove odijeljene praznim prostorom.

Validatori digitalne pristupačnosti

Za provjeru digitalne pristupačnosti sadržaja koriste se tzv. validatori, odnosno alati za provjeru. Svi su dostupni kao online rješenja i besplatni su, nije ih potrebno instalirati na svoje uređaje. Obično trebate upisati adresu (URL) sadržaja za koji želite provjeriti pristupačnost i takvi alati će vam, nakon provedene analize, pružiti izvještaj s pregledom koliko je navedeni sadržaj pristupačan, i koje mjere je potrebno preuzeti za poboljšanje (uključujući i poveznice na upute kako to napraviti).

• The A11Y Project - provjerni popisi pristupačnosti mrežno dostupnih sadržaja
• HTML Codesniffer - dodatak za preglednik
• Colour Contrast Analyser - provjera boja i kontrasta